„Bracia czy obcy”. Słowiańscy muzułmanie jako „Turcy” i „poturczeńcy” na północno-zachodnich Bałkanach
cytuj
pobierz pliki
RIS BIB ENDNOTEWybierz format
RIS BIB ENDNOTE„Bracia czy obcy”. Słowiańscy muzułmanie jako „Turcy” i „poturczeńcy” na północno-zachodnich Bałkanach
Data publikacji: 2023
Prace Historyczne, 2023, Numer 150 (2), s. 243 - 261
https://doi.org/10.4467/20844069PH.23.015.17952Autorzy
„Bracia czy obcy”. Słowiańscy muzułmanie jako „Turcy” i „poturczeńcy” na północno-zachodnich Bałkanach
“Brothers or the Others”: Slavic Muslims as “Turks” and “Turned-Turks” in the North-Western Balkans
The end of the 18th century, the whole 19th century, and the beginning of the 20th century in the South Slavic region were accompanied by the emergence and strong activity of national movements. The Muslim population from Bosnia and Herzegovina, Serbia, and Montenegro appeared as problematic in the processes related to the activities of national movements, as they – on the one hand – represented the “Slavic brothers”, while – on the other hand – represented the loyal subjects of the Ottoman Empire and shared their religion with the enemy, and from that perspective, were characterized as “hateful and evil Turks”. This paper traces the actualization, usage and its continuity of the terms “Turks” and “Turned-Turks” for the stereotypical depiction of the Slavic Muslims in the north-western Balkans.
Tłumaczenie: Tomasz Jacek Lis
Dedijer V., Miletić A., Genocid nad Muslimanima 1941–1945. Zbornik dokumenata i svjedočenja, Sarajevo 1990.
Donia R., Iz Skupštine Republike Srpske 1991–1996., Sarajevo–Tuzla 2012.
Mažuranić I., Śmierć Smail-agi Czengicia, tłum. J. Magnuszewski, Wrocław–Gdańsk 1972.
Petrović Njegoš P. II, Górski Wieniec, tłum. H. Batowski, Warszawa 1932.
Sažetak presude Ratku Mladiću, https://www.icty.org/x/cases/mladic/tjug/en/171122-summary-en.pdf [dostęp: 3 IV 2022 r.].
Stefanović Karadžić V., Srpski rječnik istolkovan njemačkim i latinskim riječima, Wien 1818.
Opracowania
Aleksov B., Poturica gori od Turčina: srpski istoričari o verskim preobraćenjima [w:] Historijski mitovi na Balkanu, red. H. Kamberovi ć, Sarajevo 2003, s. 22–47.
Aleksov B., Viđenje verskih preobraćenja u formiranju srpske nacionalne svesti [w:] Religija, društvo i politika: kontroverzna tumačenja i približavanja, red. T. Bremer, Bonn 2002, s. 5–39.
Aslantaş S., Raşid Belgradı (d. 1882 or 1883) [w:] Historians of the Ottoman Empire, eds. C. Kafadar, H. Karateke, C. F leischer, https://www.academia.edu/5786790/Belgradi_Ra%C5%9Fid [dostęp: 12 II 2022 r.].
Belgradi R., Poučna kratka historija / Exemplari Short History / Tarihçe-i ibretnüma, red. H. Karčić, Sarajevo 2018.
Bergholz M., Nasilje kao generativna sila. Identitet, nacionalizam i sjećanje u jednoj balkansoj zajednici, Sarajevo–Zagreb 2018.
Brummett P., Ottoman Expansion in Europe, ca. 1453–1606 [w:] The Cambridge History of Turkey – The Ottoman Empire as a World Power, 1453–1606, eds. S.N. Faroqkhi, K. Fleet, New York 2013, s. 44–73.
Čalić M.Ž., Istorija Jugoslavije u 20. veku, Beograd 2013.
Čolović I., Smrt na Kosovu polju. Istorija kosovskog mita, Beograd 2016.
Dautović Dž., Metus turchorum – Strah od Turaka u srednjovjekovnoj Bosni [w:] Osmansko osvajanje Bosanske Kraljevine, red. S. Bešlija, Sarajevo 2014, s. 75–104.
Delumeau J., Strah na zapadu (od XIV do XVIII veka): opsednuti grad, Sremski Karlovci–Novi Sad 2003.
Donia R., Radovan Karadžić. Uzroci, postanak i uspon genocida u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 2016.
Đilas M., Besudna zemlja, Beograd 2005.
Ekmečić M., Stvaranje Jugoslavije (1790–1918), d. I, Beograd 1989.
Filipović N., Napomene o islamizaciji u Bosni i Hercegovini u XV vijeku, „Godišnjak Centra za balkanološka istraživanja” 1970, t. VII, br. 5, s. 141–167.
Hajdarpasic E., Whose Bosnia? Nationalism and Political Imagination in the Balkans 1840–1914, Ithaca 2015.
Hodžić M., Politička i društvena djelatnost Šerif efendije Arnautovića, Sarajevo 2020 (nieopublikowana praca magisterska).
Hulme P., Colonial Encounters: Europe and the Native Caribbean, 1492–1797, London–New York 1986.
Hurem R., Bosna i Hercegovina u Drugom svjetskom ratu 1941–1945, Zagreb–Sarajevo 2016.
Jelić-Butić F., Ustaše i Nezavisna država Hrvatska 1941–1945, Zagreb 1977.
Karačić D., Banjeglav T., Govedarica N., Re:Vizija prošlosti. Službene politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine, Sarajevo 2012.
Karčić H., Prikaz muslimana u filmu „Nož“, „Novi Mualim” 2015, br. 62, s. 91–94.
Karg e H., Sećanje u kamenu – okamenjeno sećanje, Beograd 2014.
Karpat K.H., An Inquiry into the Social Foundations of Nationalism in the Ottoman State: From Social Estates to Classes, from Millets to Nations, Princeton 1973.
Kisić Kolanović N., Ademaga Mešić i hrvatska nacionalna ideja 1895.–1918. godine, „Časopis za suvremenu povijest” 2008, t. 40, br. 3, s. 1119–1140.
Kraljačić T., Kalajev režim u Bosni i Hercegovini (1882–1903), Sarajevo 1987.
Kværne J., Da li je Bosni i Hercegovini potrebno stvaranje novih historijskih mitova [w:] Historijski mitovi na Balkanu, red. H. Kamberović, Sarajevo 2003, s. 85–108.
Mandić M., Poturica gori od Turčina: srpski istoričari o verskim preobraćenjima [w:] Imagining Bosnian Muslims in Central Europe: Representations, Transfers and Exchanges, ed. F. Šístek, New York–Oxford 2021, s. 22–47.
Mičeta L., Sudbina Bošnjaka. Svedočenja Adila Zulfikarapašića, Beograd 1997.
Milosavljević O., Odnos između religiozne i nacionalne pripadnosti – ideja i realnost (primer: srpska nacija) [w:] Religija, društvo i politika: kontroverzna tumačenja i približavanja, red. T. Bremer, Bonn 2002, s. 117–130.
Naseljavanje muhadžira iz Srbije u Bosnu – Zbornik radova sa okruglog stola „150 godina od naseljavanja muhadžira iz Srbije u Bosnu“, red. A. Husić, Sarajevo 2012.
Okey R., Taming Balkan Nationalism: The Habsburg ‘Civilizing Mission’ in Bosnia, 1878–1914, New York 2007.
Pamuk Ş., The Ottoman Empire and European Capitalism, 1820–1913: Trade, Investment and Production, New York 1987.
Prekić A., Crveni Njegoš – novo, ideološko čitanje crnogorskog mitropolita u prvim godinama komunističke vlasti, „Časopis za suvremenu povijest” 2019, t. 51, br. 3, s. 863–877.
Prlenda S., Odnos između nacije i religije u hrvatskim nacionalnim ideologijama [w:] Religija, društvo i politika: kontroverzna tumačenja i približavanja, red. T. Bremer, Bonn 2002, s. 131–141.
Ramet S.P., Tri Jugoslavije. Izgradnja države i izazov legitimacije 1918–2005, Zagreb 2009.
Rašid-bej, Rašid-beja istorija čudnovatih događaja u Beogradu i Srbiji, red. D.S. Čohadžić, Beograd 2010.
Rastoder Š., Kad su vakat kaljali insani, Podgorica 2011.
Redžić E., Muslimansko autonomaštvo i 13 SS divizija, Sarajevo 1987.
Sarač-Rujanac Dž., Međa između nas i njih 1941. godine. Imaginarna granica u filmu Nož (1999) [w:] Bosna i Hercegovina 1941: Novi pogledi, red. H. Kamberović, Sarajevo 2012, s. 197–216.
Šipovac T., Ukleti krug bosanskih poturica, Bijeljina 1997.
Skrzeszewska M., Poturica gori od Turčina or...? The Influence of Islam on “Our Muslims” in Serbian Nationalistic Discourse (Review from the Second Half of the 19th Century to the 1920s), „Zeszyty Naukowe Towarzystwa Doktorantów Uniwersytetu Jagiellońskiego. Nauki Społeczne” 2019, vol. 24, no. 1: Turkish Yoke or Pax Ottomana: The Reception of Ottoman Heritage in the Balkan History and Culture, eds. K. Popek, M. Skrzeszewska, s. 111–130.
Soykut M., Image of the “Turk” in Italy: A History of the “Other” in Early Modern Europe: 1453–1683, Berlin 2001.
Stehlík P., Između hrvatstva i jugoslavenstva: Bosna u hrvatskim nacionalno-integracijskim ideologijama 1832–1878, Zagreb 2015.
Stranjaković D., ‘Načertanije’ Ilije Garašanina, „Glasnik Istorijskog društva u Novom Sadu” 1931, br. 4, s. 393–418.
Tomasevic J., Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941–1945, Zagreb 1979.
Veladžić S., Slučaj ‘Gordog posrtanja’ 1969. godine – Društveno-politički odjeci i rasprave, „Prilozi” 2016, t. 45, s. 201–230.
Velagić A., Hercegovački Muslimani u koncepcijama četničkog pokreta (1941–1945), Mostar 2012.
Zuković Lj., Srpska je rođena, Srpsko Sarajevo 1996.
Filmy
Lekić M., Nož, SRJ 1999.
Šotra Z., Boj na Kosovu, SFRJ 1989.
Materiały internetowe
Delije podsetile Mila pred izbore: Poturica roda svoga, od Turčina mnogo gori (FOTO), https://www.srbijadanas.com/sport/fudbal/delije-podsetile-mile-pred-izbore-poturica-roda-svoga-od-turcina-mnogo-gori-foto-2020-08-28 [dostęp: 29 V 2022 r.].
Dragomir Anđelković: Berlin gori od Turčina, https://www.novosti.rs/vesti/naslovna/drustvo/aktuelno.290.html:533612-Dragomir-Andjelkovic-Berlin-gori-od-Turcina[dostęp: 29 II 2022 r.].
Matković G., Srbija na nogama: „Komšić mrzi Srbe više nego Bakir! Poturica gori od Turčina”, https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/srbija-na-nogama-komsic-mrzisrbe-vise-nego-bakir-poturica-gori-od-turcina [dostęp: 29 V 2022 r.].
Redakcija, Iz arhiva: Alija Izetbegović – „Mi nismo Turci”, https://www.media.ba/bs/magazin-teme-i-resursi/iz-arhiva-alija-izetbegovic-mi-nismo-turci [dostęp: 27 III 2022 r.].
Tanjug, Patrijarh Irinej izvrijeđao Mila Đukanovića: „Poturica gori od Turčina”, https://radiosarajevo.ba/vijesti/regija/patrijarh-irinej-izvrijedao-mila-dukanovica-poturica-gori-od-turcina/340609 4.4 [dostęp: 22 V 2022 r.].
https://www.youtube.com/watch?v=E08U7wa0Hsk [dostęp: 13 VIII 2023 r.].
https://www.youtube.com/watch?v=AmCj97AMx6I [dostęp: 13 VIII 2023 r.].
Informacje: Prace Historyczne, 2023, Numer 150 (2), s. 243 - 261
Typ artykułu: Oryginalny artykuł naukowy
Tytuły:
„Bracia czy obcy”. Słowiańscy muzułmanie jako „Turcy” i „poturczeńcy” na północno-zachodnich Bałkanach
Uniwersytet w Sarajewie, Sarajewo, Bośnia and Hercegowina
Uniwersytet w Sarajewie, Sarajewo, Bośnia and Hercegowina
Publikacja: 2023
Status artykułu: Otwarte
Licencja: CC BY
Udział procentowy autorów:
Korekty artykułu:
-Języki publikacji:
PolskiLiczba wyświetleń: 483
Liczba pobrań: 302