Zaboravljanje traume – Goli otok u jugoslovenskoj semiosferi
cytuj
pobierz pliki
RIS BIB ENDNOTEWybierz format
RIS BIB ENDNOTEData publikacji: 09.11.2022
Kultura Słowian, 2022, Tom XVIII, s. 53 - 66
https://doi.org/10.4467/25439561KSR.22.004.16356Autorzy
Zaboravljanje traume – Goli otok u jugoslovenskoj semiosferi
U radu se analiziraju semiotički procesi koji se odvijaju pod institucionalnim pritiskom, a dovode do toga da sociokulturna zajednica pamti, odnosno zaboravlja po diktatu aktuelnog režima, što znači da kolektivnom mnemonikom, ponekad i brutalno, upravljaju politički i ideološki centri moći u čijim je rukama, po pravilu, i najveća količina semiotičke moći. Tako je svojevremeno jugoslovenski državni aparat bio usmeren na zaboravljanje Golog otoka, u čemu se oslanjao upravo na institucije sistema, posebno na delovanje svoje obaveštajne službe UDB-e koja je upravljala golootočkim logorom i nametala zabranu njegove tematizacije. Odsustvo iz javnog diskursa trebalo je da rezultira zaboravom, a institucionalno nasilje i proizvedena socijalna fobija da zauvek ućutkaju svedoke. Stoga se u radu traga za manifestacijama najmračnije jugoslovenske tabu teme, uz koju je vezana najveća količina institucionalnog nasilja i represije, čiji je cilj bio zaboravljanje golootočke traume. Iako je književnost najmanje kontrolisan diskurs, o ovoj temi se piše tek godinama nakon zatvaranja logora, u kome je od 1949. do 1956. bilo zatočeno oko 15.000 ljudi. U potrazi za zabranjenom golootočkom tematikom, autorka analizira narativne tekstove Dragoslava Mihailovića (Kad su cvetale tikve 1968. i Goli otok 1990) i Mirka Kovača (Rane Luke Meštrevića 1971).
Asman A., Oblici zaborava [Forms of Forgetting], Beograd, Biblioteka XX vek, 2018, 214 pp.
Jezernik B., Non cogito ergo sum [Non Cogito Ergo Sum], Novi Sad, Mediterran Publishing, 2012, 336 pp.
Kovač M., Rane Luke Meštrevića [Wounds of Luka Meštrević], Beograd, Prosveta, 1971, 223 pp.
Lotman J.M., Struktura umetničkog teksta [Structure of Artistic Text], Beograd, Nolit, 1976, 398 pp.
Lotman J.M., Semiosfera [Semiosphere], Novi Sad, Svetovi, 2004, 435 pp.
Marković M., Preispitivanja: Informbiro i Goli otok u jugoslovenskom romanu [Reconsiderations: Cominform and Goli Otok (Concetration Camp) in Yugoslav Fiction], Beograd, Narodna knjiga, 1986, 281 pp.
Mihailović D., Kad su cvetale tikve [When Pumpkins Blossomed], Beograd, NIP Politika, 1990, 133 pp.
Mihailović D., Goli otok [Goli Otok], Beograd, NIP Politika, 1990, 682 pp.
Previšić M., Povijest Golog otoka [History of Goli Otok], Zaprešić, Fraktura, 2019, 634 pp.
Taczyńska M., Dowcip trwający dwa i pół roku: obraz Nagiej Wyspy w serbskim dyskursie literackim i historycznym końca XX i początku XXI wieku [Joke Thar Stretched for Two and Half Years: Portrait of Goli Otok in Serbian Literary and Historical Discourse at the End of the 20th and the Beginning of the 21st Century], Warszawa, Wydawnictwo DiG, 2016, 328 pp.
Uspenski B., Poetika kompozicije. Semiotika ikone [Poetics of Composition. Semiotics of Icon], Beograd, Nolit, 1979, 374 pp.
Informacje: Kultura Słowian, 2022, Tom XVIII, s. 53 - 66
Typ artykułu: Oryginalny artykuł naukowy
Tytuły:
Forgetting the Trauma – Goli otok in the Yugoslav Semiosphere
Univerzitet Crne Gore - Podgorica
Publikacja: 09.11.2022
Status artykułu: Otwarte
Licencja: CC BY-NC-ND
Udział procentowy autorów:
Korekty artykułu:
-Języki publikacji:
SerbskiLiczba wyświetleń: 576
Liczba pobrań: 683